Krnjićeve Krljušti – kozmogonijska „dopuna“ Knjige postanka

„Za nagradu ‘Tin Ujević’, koju Društvo hrvatskih književnika dodjeljuje za najbolju zbirku pjesama u jednogodišnjem razdoblju, u ovogodišnjoj su konkurenciji bile 63 knjige. Riječ je o jednoj od godina u kojoj smo zatekli razmjerno velik broj kvalitetnih zbirki pjesama, kao i nekoliko knjiga koje svojom pjesničkom kakvoćom nedvojbeno zaslužuju dugo pamćenje unutar suvremene hrvatske poezije“, napisao je u svome obrazloženju za dodjelu najuglednije hrvatske pjesničke nagrade, one koja nosi ime po Tinu Ujeviću, član prosudbenog povjerenstva Davor Šalat.

Stanko Krnjić na dodjeli nagrade Tin Ujević u Vrgorcu

 Uz Šalata, povjerenstvo su činili i Željka Lovrenčić te prošlogodišnji laureat Ivan Klarić. Nagrada „Tin Ujević“ dodjeljuje se od 1980. (isprva u Zagrebu; u Tinovu rodnom Vrgorcu od 1993) za najbolju pjesničku zbirku objavljenu u protekloj godini, a među dosadašnjim laureatima nalaze se velikani kao što su Slavko Mihalić, Dragutin Tadijanović, Tonko Maroević, Ivan Slamnig, Vesna Parun i mnogi drugi.

Ovogodišnji dobitnik nagrade „Tin Ujević“ pjesnik je Stanko Krnjić za pjesničku zbirku Krljušti (Naklada Bošković, 2023), kojemu je nagrada dodijeljena na rođendan velikoga pjesnika 5. srpnja u suorganizaciji Centra za kulturu i baštinu Grada Vrgorca i Društva hrvatskih književnika, a u sklopu manifestacije „S Tinom u Vrgorcu“. Na samom početku dodjele okupljenima se obratila ravnateljica Centra za kulturu i baštinu Grada Vrgorca Žana Pervan Odak, da bi se potom prigodnim riječima obratili izaslanik Splitsko-dalmatinske županije Željko Primorac, izaslanik ministrice kulture Ivan Alduk, gradonačelnik Vrgorca Mile Herceg te pjesnik Antun Lučić koji je govorio o pobjedničkoj zbirci.

Ovogodišnjem dobitniku Stanku Krnjiću nagradu je svečano uručila Željka Lovrenčić, članica prosudbenog povjerenstva i dopredsjednica Društva hrvatskih književnika, pročitavši obrazloženje prosudbenog povjerenstva u kojemu se navode osobitosti Krnjićeve stihozbirke. Pogovor zbirci napisao je nedavno preminuli Luko Paljetak, i sâm dobitnik „Tina Ujevića“ 1990, navodeći kako Krnjić biblijskom izvještaju o stvaranju „pridodaje i dan osmi i dan deveti i druge bez određene brojke i trajanja, naizgled sukladne pojmu vječnosti koja se međutim i neprestano obnavlja i neprestano poništava vraćajući se u točku u kojoj sve miruje zato da bi se stoga sve moglo i pokrenuti“.

„Radi se o zbirci pjesama iznimnoga kozmogonijskog i kozmološkog intenziteta“, stoji u obrazloženju prosudbenog povjerenstva koje potpisuje Davor Šalat. „U njoj autor svoje predmetno-tematsko nadahnuće, ali i diskursno-stilsku dimenziju pjesama crpi u prvome redu iz biblijske Knjige postanka. Uvelike je vidljiva i bliskost s dragojevićevskim traženjem pjesničkoga prostora u kojemu se, tik nakon Stvaranja pa i u nastojanju da se dokuči što je bilo prije njega, događa novo stvaranje u jeziku, ponovna spoznaja i imenovanje svega postojećeg te pokušaj primicanja nespoznatljivom. Posve je prikladno da zbirka takvog kozmogonijskog nadahnuća, koja u ritmu svojih tekstova neprestance rasprostire sve širi luk svojevrsnih ‘usporednih stvaranja’, ima cikliziranu strukturu i tematsku zaokruženost“, dodaje se u obrazloženju stručnoga povjerenstva.

Krnjićeva zbirka „nudi uzbudljivo i bogato iskustvo prodora u nove, dosad nikad tako uobličene pjesničke i duhovne svjetove, čime nedvojbeno obogaćuje suvremenu hrvatsku poeziju“, zaključuje se u priopćenju stručnoga povjerenstva Društva hrvatskih književnika.